Digitalni dokazi u modernom pravu
U eri digitalne komunikacije, sve više dokaza u sudskim postupcima dolazi u elektronskom obliku — e-mailovi, SMS poruke, poruke putem aplikacija (WhatsApp, Viber), objave na društvenim mrežama, fotografije, video snimci i elektronski dokumenti. Pitanje prihvatljivosti i dokazne snage ovih dokaza postaje sve važnije u pravnoj praksi BiH.
Zakon o parničnom postupku FBiH i RS ne sadrže posebne odredbe o digitalnim dokazima, ali opći principi dokaznog prava primjenjuju se i na elektronske dokaze. Sud slobodno ocjenjuje dokaze prema svom uvjerenju, uključujući i digitalne dokaze, pod uslovom da su pribavljeni na zakonit način.
Vrste digitalnih dokaza
- E-mail korespondencija — E-mailovi mogu služiti kao dokaz o komunikaciji, dogovorima i obavezama. Ispis e-maila sa jasno vidljivim informacijama o pošiljaocu, primaocu, datumu i sadržaju obično se prihvata kao dokaz.
- SMS i poruke putem aplikacija — Poruke putem mobilnih telefona i aplikacija također mogu biti dokaz. Preporučuje se sačuvati originalne poruke na uređaju i napraviti screenshotove sa vidljivim kontakt informacijama.
- Objave na društvenim mrežama — Objave, komentari i poruke na platformama poput Facebooka ili Instagrama mogu biti relevantni dokazi, posebno u porodičnim sporovima i sporovima o kleveti.
- Elektronski dokumenti — Ugovori zaključeni elektronskim putem, elektronski potpisi i dokumenti u PDF formatu.
- Audio i video snimci — Snimci razgovora i video materijali, pod uslovom da su zakonito pribavljeni.
Zakonitost pribavljanja digitalnih dokaza
Ključno pitanje kod digitalnih dokaza je zakonitost njihovog pribavljanja. Dokazi pribavljeni kršenjem zakona — na primjer, hakiranje tuđeg e-mail računa, tajno snimanje bez saglasnosti — ne mogu se koristiti u sudskom postupku i sud ih mora odbiti.
Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, pribavljanje tuđih ličnih podataka bez saglasnosti ili zakonskog osnova je nezakonito. To uključuje pristup tuđim e-mail računima, profilima na društvenim mrežama i privatnim porukama bez ovlaštenja.
„Digitalni dokaz je koristan samo ako je pribavljen na zakonit način. Nezakonito pribavljeni dokazi neće samo biti odbijeni — mogu dovesti i do odgovornosti osobe koja ih je pribavila."
Autentičnost i integritet digitalnih dokaza
Jedan od izazova digitalnih dokaza je dokazivanje njihove autentičnosti. Za razliku od fizičkih dokumenata, digitalni sadržaj može se lako mijenjati. Sud može zahtijevati vještačenje kako bi se utvrdilo da digitalni dokaz nije manipulisan.
Za očuvanje integriteta digitalnih dokaza, preporučuje se čuvanje originalnih datoteka, izrada screenshotova sa metapodacima, notarska ovjera ispisa digitalnog sadržaja i angažovanje forenzičkog vještaka za složenije slučajeve.
Elektronski potpis
Zakon o elektronskom potpisu BiH reguliše pravni status elektronskog potpisa i daje mu pravnu snagu jednakovrijednu vlastoručnom potpisu, pod određenim uslovima. Kvalificirani elektronski potpis ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis i može se koristiti u pravnom prometu.
Praktični savjeti za čuvanje digitalnih dokaza
Redovno pravite backup digitalne komunikacije. Čuvajte originale na sigurnom mjestu. Pravite screenshotove sa vidljivim datumima i kontakt informacijama. Ne mijenjajte originalne datoteke. Konsultujte advokata o prihvatljivosti konkretnog digitalnog dokaza. Advokatska kancelarija Elvedina Saburović pruža savjetodavne usluge o korištenju digitalnih dokaza u sudskim postupcima.