Stvarno pravo

Zajednička imovina supružnika — Kako se dijele nekretnine

Elvedina Saburović |

Pojam zajedničke imovine supružnika

Zajednička imovina supružnika (bračna stečevina) je imovina koju su supružnici stekli radom tokom trajanja bračne zajednice. Ovo pitanje regulisano je Porodičnim zakonom FBiH (Službene novine FBiH, br. 35/05, 41/05) i Porodičnim zakonom RS, uz primjenu odredbi Zakona o stvarnim pravima u pogledu vlasničkopravnih odnosa na nekretninama.

Zajedničku imovinu čini sve što je stečeno radom tokom trajanja braka, bez obzira na to koji je supružnik formalni vlasnik. To znači da čak i ako je nekretnina upisana u zemljišnu knjigu samo na ime jednog supružnika, drugi supružnik ima pravo na dio te nekretnine ako je stečena tokom braka. Ovaj princip je od izuzetne praktične važnosti i predstavlja jednu od najčešćih tema u porodičnopravnim sporovima.

Od zajedničke imovine razlikuje se posebna imovina (vlastita imovina) svakog supružnika, koju čini:

Nekretnine kao zajednička imovina

Nekretnine su najčešći i najvredniji predmet zajedničke imovine supružnika. Tipični primjeri nekretnina koje čine zajedničku imovinu:

Čak i ako je nekretnina kupljena kreditom koji otplaćuje samo jedan supružnik, ona može biti zajednička imovina jer se kredit otplaćuje iz zajedničkih sredstava (zarade koja je po zakonu zajednička imovina).

Posebnu pažnju zaslužuje situacija kada je nekretnina djelimično stečena posebnim sredstvima jednog supružnika (npr. učešće iz nasljeđenih sredstava), a djelimično zajedničkim sredstvima (kredit koji se otplaćuje iz zarade). U tom slučaju, nekretnina je dijelom posebna imovina jednog supružnika, a dijelom zajednička imovina oba supružnika, srazmjerno uloženim sredstvima.

Važno: Činjenica da je nekretnina upisana u zemljišnu knjigu samo na ime jednog supružnika ne znači da je to njegova posebna imovina. Ako je stečena radom tokom braka, drugi supružnik ima pravo na svoj dio, bez obzira na stanje u zemljišnoj knjizi.

Upravljanje i raspolaganje zajedničkom imovinom

Zajedničkom imovinom supružnici upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno. To znači da nijedan supružnik ne može bez saglasnosti drugog:

Pravni poslovi raspolaganja zajedničkom nekretninom zaključeni bez saglasnosti drugog supružnika su rušljivi — drugi supružnik može tražiti poništenje u roku od godinu dana od saznanja za pravni posao, a najkasnije u roku od tri godine od zaključenja posla.

Treća lica (kupci, banke) dužna su voditi računa o tome da li nekretnina predstavlja zajedničku imovinu. Notar je obavezan upozoriti ugovorne strane na ovo pitanje pri ovjeri kupoprodajnog ugovora ili ugovora o hipoteci.

Dioba zajedničke imovine

Dioba zajedničke imovine supružnika može se izvršiti:

1. Sporazumno. Supružnici mogu sporazumno podijeliti zajedničku imovinu u svako doba — tokom braka, pri razvodu ili nakon razvoda. Sporazum o diobi nekretnina mora biti u pisanoj formi i ovjeren kod notara. Sporazumna dioba je uvijek preporučljiva jer je brža, jeftinija i omogućava fleksibilnije rješenje.

2. Sudskim putem. Ako sporazum nije moguć, svaki supružnik može podnijeti tužbu za diobu zajedničke imovine. Tužba se može podnijeti tokom braka, pri razvodu (kao dio brakorazvodne parnice) ili nakon razvoda.

Pri diobi, osnovni princip je da su udjeli supružnika jednaki (po 1/2). Međutim, sud može utvrditi i drugačije udjele ako jedan supružnik dokaže da je njegov doprinos sticanju imovine bio značajno veći. Doprinos se ne mjeri samo finansijski — vođenje domaćinstva, briga o djeci i porodici također se smatra doprinosom sticanju zajedničke imovine.

Načini diobe nekretnine:

Bračni ugovor i uređenje imovinskih odnosa

Porodični zakon FBiH predviđa mogućnost zaključivanja bračnog ugovora kojim supružnici ili budući supružnici mogu drugačije urediti svoje imovinskopravne odnose. Bračnim ugovorom može se:

Bračni ugovor mora biti zaključen u pisanoj formi i ovjeren kod notara da bi bio pravno valjan. Bračni ugovor se može zaključiti prije braka ili tokom braka.

Iako je institut bračnog ugovora relativno nov u bh. pravnom sistemu i još uvijek nije široko rasprostranjen, sve više parova koristi ovu mogućnost, posebno u slučajevima kada jedan supružnik ulazi u brak sa značajnom imovinom ili kada postoji porodični biznis.

Praktični savjeti

Savjet advokata: Imovinskopravni odnosi supružnika su jedno od najosjetljivijih pravnih pitanja, posebno u kontekstu razvoda. Preporučujemo da se pitanje zajedničke imovine rješava sporazumno, uz stručnu pomoć advokata i medijatora. Bračni ugovor je odličan preventivni instrument koji može spriječiti buduće sporove.

Trebate pravnu pomoć?

Ako imate pitanja u vezi sa temom ovog članka ili trebate stručnu pravnu pomoć, kontaktirajte advokatsku kancelariju Elvedina Saburović za besplatne inicijalne konsultacije.

Zakažite konsultacije

Povezani članci: