Uvod — Značaj svojeručnog testamenta u BiH
Svojeručni (holografski) testament je najjednostavniji i najrasprostranjeniji oblik testamenta u Bosni i Hercegovini. Ostavitelj ga može sačiniti samostalno, bez prisustva svjedoka ili javnog službenika, što ga čini najpristupačnijim oblikom testamentarnog raspolaganja. Međutim, upravo ta jednostavnost nosi značajne rizike — formalni nedostaci mogu učiniti testament nevaljanim, a nejasne formulacije mogu dovesti do sporova među nasljednicima.
Zakon o nasljeđivanju Federacije BiH (Službene novine FBiH, br. 80/14) i Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske (Službeni glasnik RS, br. 1/09) detaljno propisuju uvjete koje svojeručni testament mora ispunjavati. U ovom članku objasnit ćemo kako napisati punovažan svojeručni testament, koje su najčešće greške i kako ih izbjeći.
Zakonski uvjeti za punovažnost svojeručnog testamenta
Da bi svojeručni testament bio pravno valjan, moraju biti ispunjeni sljedeći strogi formalni uvjeti:
- Vlastoručno pisanje — cijeli tekst testamenta mora biti napisan rukom ostavitelja. Testament napisan na računaru, pisaćoj mašini ili od strane drugog lica nije valjan kao svojeručni testament
- Potpis ostavitelja — testament mora biti potpisan od strane ostavitelja. Potpis se stavlja na kraju testamenta, ispod teksta
- Datum — testament mora sadržavati datum sačinjavanja (dan, mjesec i godina). Datum je bitan za utvrđivanje redoslijeda testamenata ako ih ima više
Nedostatak bilo kojeg od ova tri elementa — vlastoručno pisanje, potpis ili datum — čini testament ništavim. Sud neće prihvatiti testament koji ne ispunjava sve tri forme, bez obzira na to koliko jasno izražava volju ostavitelja.
Zakon ne propisuje na čemu se testament mora napisati — može se napisati na papiru, ali i na drugom materijalu. Također, zakon ne propisuje kojim jezikom se testament piše, niti na kojem pismu (latinica ili ćirilica). Međutim, u praktičnom smislu, preporučujemo pisanje na standardnom papiru, čitkim rukopisom, na jeziku koji ostavitelj i nasljednici razumiju.
Struktura i sadržaj svojeručnog testamenta
Iako zakon ne propisuje obaveznu strukturu testamenta, preporučljivo je da testament sadrži sljedeće elemente:
- Naslov — "Testament" ili "Oporuka" ili "Moja posljednja volja"
- Identifikacija ostavitelja — puno ime i prezime, JMBG ili datum rođenja, adresa
- Izjava o sposobnosti — navod da ostavitelj sačinjava testament svojom slobodnom voljom, pri punoj svijesti i sposobnosti za rasuđivanje
- Raspolaganja — precizno navođenje ko nasljeđuje šta, uz identifikaciju nasljednika i imovine
- Eventualne zamjene — navođenje zamjenskog nasljednika za slučaj da imenovani nasljednik umre prije ostavitelja ili se odrekne nasljedstva
- Posebne želje — želje u vezi sa sahranom, raspodjelom ličnih predmeta i sl.
- Datum i potpis — na kraju testamenta
Primjer formulacije raspolaganja u testamentu:
"Moje dijete Ahmet Ahmetović, JMBG 1234567890123, nasljeđuje stan u ulici Maršala Tita br. 15, Tuzla, upisan u ZK uložak br. 123, k.o. Tuzla. Moje dijete Amina Ahmetović, JMBG 9876543210987, nasljeđuje poslovni prostor u ulici Trg slobode br. 7, Tuzla."
Najčešće greške pri pisanju svojeručnog testamenta
U advokatskoj praksi redovno se susrećemo sa testamentima koji sadrže greške koje ih čine nevaljanim ili otežavaju njihovo tumačenje. Najčešće greške su:
- Djelimično kucani tekst — ostavitelj napiše dio testamenta rukom, a dio na računaru. Cijeli tekst mora biti vlastoručno napisan
- Nedostatak datuma — ostavitelj zaboravi napisati datum, što čini testament ništavim
- Nejasna identifikacija imovine — umjesto preciznog opisa (adresa, ZK broj), ostavitelj navede samo "moju kuću" ili "moje stvari"
- Nejasna identifikacija nasljednika — umjesto punog imena i identifikacijskih podataka, koriste se nadimci ili nejasni opisi
- Proturječne odredbe — testament sadrži odredbe koje se međusobno isključuju
- Raspolaganje tuđom imovinom — ostavitelj raspolaže imovinom koja mu ne pripada (npr. bračnom stečevinom bračnog partnera)
Čuvanje i proglašenje svojeručnog testamenta
Zakon ne propisuje obavezno deponovanje svojeručnog testamenta, ali postoje preporučljivi načini čuvanja:
- Deponovanje kod notara — najtarniji i najsigurniji način. Notar čuva testament u zapečaćenoj koverti i upisuje ga u registar testamenata
- Deponovanje kod suda — testament se može predati sudu na čuvanje
- Čuvanje kod ostavitelja — ostavitelj sam čuva testament, ali postoji rizik od gubitka, uništenja ili prikrivanja
- Čuvanje kod povjerljive osobe — ostavitelj povjerava testament pouzdanom licu sa uputom da ga preda sudu nakon smrti
Nakon smrti ostavitelja, testament se dostavlja sudu koji vodi ostavinski postupak. Sud vrši proglašenje testamenta — otvara ga u prisustvu nasljednika ili bez njih, čita sadržaj i sačinjava zapisnik o proglašenju. Proglašenje testamenta ne znači automatsko priznavanje njegove valjanosti — nasljednici mogu pobijati testament ako smatraju da ne ispunjava zakonske uvjete.
Registar testamenata vodi Notarska komora i u njega se upisuju informacije o deponovanim testamentima. Prilikom pokretanja ostavinskog postupka, sud provjerava registar kako bi utvrdio da li postoji testament.
Praktični savjeti za pisanje svojeručnog testamenta
Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u oblasti nasljednog prava, preporučujemo sljedeće:
- Pišite čitko — koristite čitak rukopis. Nečitak tekst može dovesti do različitih tumačenja
- Budite precizni — koristite puna imena, JMBG brojeve, tačne adrese i zemljišnoknjižne podatke
- Ne zaboravite datum — napišite puni datum: dan, mjesec i godinu
- Potpišite na kraju — stavite potpis ispod posljednje rečenice teksta
- Razmislite o nužnim dijelovima — vodite računa da ne povrijedite nužne dijelove zakonskih nasljednika, jer bi oni mogli zahtijevati dopunu
- Deponujte testament — preporučujemo deponovanje kod notara radi sigurnosti
- Konsultujte advokata — prije pisanja testamenta, konsultujte advokata koji će vam pomoći da formulirate svoje želje na pravno ispravan način
- Ažurirajte testament — ako se promijene okolnosti (novi brak, nova djeca, nova imovina), ažurirajte testament
Svojeručni testament je jednostavan i pristupačan način izražavanja posljednje volje, ali zahtijeva poštivanje strogih formalnih uvjeta. Stručna pravna pomoć pri sačinjavanju testamenta može spriječiti buduće sporove i osigurati da volja ostavitelja bude u potpunosti ostvarena.