Nasljedno pravo

Nasljedni redovi u BiH — Ko nasljeđuje i po kom redu

Elvedina Saburović |

Pojam zakonskog nasljeđivanja i nasljednih redova

Zakonsko nasljeđivanje nastupa kada ostavitelj nije ostavio testament ili kada testament ne obuhvata cjelokupnu imovinu. U tom slučaju, imovina se raspodjeljuje prema zakonskim pravilima o nasljednim redovima, koja su definisana Zakonom o nasljeđivanju Federacije BiH i Zakonom o nasljeđivanju Republike Srpske.

Nasljedni redovi predstavljaju sistem raspodjele ostavine prema stepenu srodstva sa ostaviteljem. Osnovni princip je da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju nasljednike daljeg nasljednog reda. To znači da ako postoje nasljednici prvog nasljednog reda, nasljednici drugog i trećeg reda ne nasljeđuju ništa.

Zakon poznaje tri nasljedna reda, a unutar svakog reda primjenjuje se načelo reprezentacije — ako je neki nasljednik umro prije ostavitelja, njegov dio nasljeđuju njegovi potomci (pravo predstavljanja). Ovaj sistem osigurava da imovina ostaje u porodici i da se pravedno raspodjeljuje među srodnicima.

Prvi nasljedni red — djeca i bračni partner

U prvi nasljedni red spadaju djeca ostavitelja i njegov bračni partner (supružnik). Ovo su najbliži srodnici i oni imaju prednost u nasljeđivanju pred svim ostalim srodnicima. Prema članu 9. Zakona o nasljeđivanju FBiH, ostaviteljeva djeca i bračni partner nasljeđuju na jednake dijelove.

Ako je ostavitelj imao troje djece i bračnog partnera, svako od njih nasljeđuje jednu četvrtinu ostavine. Ako jedno od djece nije više živo, ali ima vlastitu djecu (unuke ostavitelja), ta djeca nasljeđuju udio svog roditelja po pravu predstavljanja, dijeleći ga na jednake dijelove među sobom.

Važno je napomenuti da zakon ne pravi razliku između djece rođene u braku i van braka — sva djeca imaju jednaka nasljedna prava. Isto tako, usvojena djeca izjednačena su u nasljednom pravu sa biološkom djecom ostavitelja, u skladu sa potpunim usvojenjem prema Porodičnom zakonu.

Praktični savjet: Ako ste bračni partner ostavitelja bez djece, provjerite da li postoje nasljednici drugog nasljednog reda (roditelji ostavitelja), jer u tom slučaju nasljeđujete zajedno sa njima, a ne cjelokupnu ostavinu.

Drugi nasljedni red — roditelji i bračni partner

Drugi nasljedni red čine roditelji ostavitelja i bračni partner, ako ostavitelj nema potomaka. Prema zakonskim odredbama, bračni partner nasljeđuje polovinu ostavine, dok drugu polovinu nasljeđuju roditelji ostavitelja na jednake dijelove.

Ako jedan od roditelja nije živ, njegov dio nasljeđuju njegova djeca — odnosno braća i sestre ostavitelja — po pravu predstavljanja. Ako umrli roditelj nema drugih potomaka, cijeli njegov dio pripada preživjelom roditelju.

U situaciji kada nema bračnog partnera, a postoje oba roditelja, oni nasljeđuju cjelokupnu ostavinu na jednake dijelove. Ako je jedan roditelj umro i nema potomaka, cjelokupnu ostavinu nasljeđuje preživjeli roditelj.

Treći nasljedni red — djedovi i nane

Treći nasljedni red čine djedovi i nane ostavitelja (babe i djedovi sa obje strane — očeve i majčine). U ovaj red dolazi se tek ako nema nasljednika iz prvog i drugog nasljednog reda, niti bračnog partnera.

Imovina se dijeli na dvije jednake polovine — jedna polovina ide roditeljima ostaviteljevog oca (djed i nana po ocu), a druga polovina roditeljima ostaviteljeve majke (djed i nana po majci). Unutar svake linije, djed i nana dijele svoj dio na jednake dijelove.

Ako je neko od djedova ili nana umro, njegov dio nasljeđuju njegovi potomci po pravu predstavljanja — to mogu biti ostaviteljevi ujaci, tetke, stričevi i slični srodnici. Ovaj sistem osigurava da se nasljedstvo raspodjeljuje pravedno između obje porodične linije.

Praktični savjet: Ako nemate bliskih srodnika, razmislite o sastavljanju testamenta kako biste odredili kome će pripasti vaša imovina. Bez testamenta, nasljeđivanje ide po zakonskim redovima, što može značiti da vašu imovinu nasljeđuju dalji srodnici s kojima možda niste ni bili u kontaktu.

Poseban položaj bračnog partnera u svim redovima

Bračni partner zauzima posebno mjesto u sistemu nasljednih redova. Za razliku od krvnih srodnika koji pripadaju samo jednom nasljednom redu, bračni partner nasljeđuje i u prvom i u drugom nasljednom redu, s tim da se njegov udio razlikuje zavisno od toga sa kim nasljeđuje.

U prvom nasljednom redu, bračni partner nasljeđuje na jednake dijelove sa djecom ostavitelja. U drugom nasljednom redu, bračni partner nasljeđuje polovinu ostavine. Ako nema nasljednika ni u prvom ni u drugom nasljednom redu, bračni partner nasljeđuje cjelokupnu ostavinu.

Važno je razlikovati bračnu stečevinu od ostavine. Prema Porodičnom zakonu, imovina stečena tokom braka predstavlja bračnu stečevinu koja pripada oba supružnika na jednake dijelove. U ostavinu ulazi samo udio ostavitelja u bračnoj stečevini, plus njegova posebna imovina (imovina koju je imao prije braka ili koju je stekao poklonom ili nasljedstvom tokom braka).

Situacije kada nema zakonskih nasljednika

Ako ne postoje nasljednici ni u jednom od tri nasljedna reda, niti bračni partner, imovina ostavitelja prelazi na općinu, odnosno grad na čijem području je ostavitelj imao posljednje prebivalište. Ovo je zakonsko rješenje koje osigurava da imovina ne ostane bez titulara.

U praksi, ovakve situacije su relativno rijetke, jer sistem prava predstavljanja omogućava da se nasljedstvo „spusti" do veoma dalekih srodnika. Međutim, u slučajevima kada su se nasljednici odrekli nasljedstva ili su nedostojni nasljeđivanja, može doći do situacije da imovina prelazi na javnopravni subjekt.

Nedostojnost nasljeđivanja nastupa u zakonom predviđenim slučajevima — npr. ako je nasljednik počinio krivično djelo prema ostavitelju, ako je falsifikovao ili uništio testament, ili ako je prisilio ostavitelja da sačini ili opozove testament.

Praktični savjet: Ako niste sigurni u kom ste nasljednom redu ili koliki je vaš zakonski nasljedni dio, obratite se advokatu specijalizovanom za nasljedno pravo. Pogrešno razumijevanje nasljednih redova može dovesti do gubitka prava koja vam po zakonu pripadaju.

Trebate pravnu pomoć?

Ako imate pitanja u vezi sa temom ovog članka ili trebate stručnu pravnu pomoć, kontaktirajte advokatsku kancelariju Elvedina Saburović za besplatne inicijalne konsultacije.

Zakažite konsultacije

Povezani članci: