Uvod — Notar u ostavinskom postupku u BiH
Uloga notara u ostavinskom postupku u Bosni i Hercegovini značajno je proširena reformama pravosudnog sistema. Prema važećim propisima, notar može voditi ostavinski postupak kao povjerenik suda, čime se nastoji ubrzati i pojednostaviti postupak raspodjele imovine umrlih lica. Zakon o nasljeđivanju Federacije BiH (Službene novine FBiH, br. 80/14), Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske (Službeni glasnik RS, br. 1/09), Zakon o vanparničnom postupku i Zakon o notarima čine pravni okvir koji reguliše nadležnost i postupanje notara u ostavinskim stvarima.
Razumijevanje uloge notara u ostavinskom postupku izuzetno je važno za nasljednike, jer način vođenja postupka, troškovi i brzina zavise od toga da li postupak vodi sud ili notar. U ovom članku detaljno ćemo objasniti kada i kako notar vodi ostavinski postupak, koja su prava i obaveze stranaka, te kako se osigurava zaštita interesa nasljednika.
Nadležnost notara u ostavinskom postupku
U Federaciji BiH, ostavinski postupak pokreće nadležni općinski sud po službenoj dužnosti, na osnovu smrtovnice koju dostavlja matičar. Sud može, a prema novijim zakonskim rješenjima često i mora, povjeriti vođenje ostavinskog postupka notaru kao povjereniku suda.
Notar kao povjerenik suda ima sljedeće nadležnosti:
- Prikupljanje podataka — notar prikuplja podatke o nasljednicima, imovini ostavitelja, dugovima i drugim relevantnim činjenicama
- Pozivanje nasljednika — notar poziva nasljednike i druga zainteresirana lica na ročište
- Uzimanje nasljednih izjava — notar uzima izjave nasljednika o prihvatanju ili odricanju od nasljedstva
- Utvrđivanje imovine — notar utvrđuje sastav i vrijednost ostavine
- Sačinjavanje nacrta rješenja — notar sačinjava nacrt rješenja o nasljeđivanju koji dostavlja sudu na potvrdu
Važno je naglasiti da notar kao povjerenik suda nema ovlaštenja da rješava sporove među nasljednicima. Ako se pojavi spor o činjenicama ili pravima, notar vraća predmet sudu, a nasljednici se upućuju na parnicu.
Postupak pred notarom — korak po korak
Ostavinski postupak pred notarom odvija se kroz sljedeće faze:
- Faza 1: Zaprimanje predmeta — notar zaprima predmet od suda zajedno sa smrtovnicom i eventualnim testamentom
- Faza 2: Pozivanje stranaka — notar poziva sve potencijalne nasljednike, legatare i druga zainteresirana lica
- Faza 3: Ročište — na ročištu, notar utvrđuje identitet nasljednika, uzima nasljedne izjave, utvrđuje imovinu i dugove
- Faza 4: Prikupljanje dokumentacije — notar pribavlja zemljišnoknjižne izvode, katastarke podatke, bankarske izvode i drugu dokumentaciju
- Faza 5: Nacrt rješenja — notar sačinjava nacrt rješenja o nasljeđivanju
- Faza 6: Dostava sudu — nacrt rješenja dostavlja se sudu koji ga potvrđuje i donosi formalno rješenje o nasljeđivanju
Trajanje postupka pred notarom zavisi od složenosti predmeta, broja nasljednika i dostupnosti dokumentacije. U jednostavnijim slučajevima, postupak može biti okončan u roku od nekoliko sedmica, dok složeniji predmeti mogu trajati nekoliko mjeseci.
Troškovi notarskog ostavinskog postupka
Troškovi ostavinskog postupka pred notarom regulisani su Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad notara. Naknada notaru obračunava se prema vrijednosti ostavine:
- za ostavine manje vrijednosti, naknada je fiksna
- za ostavine veće vrijednosti, naknada se obračunava procentualno prema vrijednosti ostavine
- dodatno se obračunavaju troškovi pribavljanja dokumentacije, poštarine i drugi stvarni troškovi
Troškove ostavinskog postupka snose nasljednici, srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, osim ako se drugačije dogovore.
Važno je napomenuti da nasljednici imaju pravo na uvid u obračun troškova i mogu prigovoriti ako smatraju da su troškovi previsoki. Prigovor na troškove podnosi se sudu koji je povjerio predmet notaru.
Prednosti i nedostaci notarskog ostavinskog postupka
Vođenje ostavinskog postupka pred notarom ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu na sudski postupak:
Prednosti:
- Brzina — notarski postupak je obično brži od sudskog, jer notar ima manji broj predmeta
- Dostupnost — notari su dostupniji strankama i fleksibilniji u zakazivanju termina
- Stručnost — notari su specijalizirani za imovinsko-pravne poslove
- Efikasnost — notar može u jednom postupku obraditi više povezanih pitanja
Nedostaci:
- Troškovi — troškovi notarskog postupka mogu biti viši od sudskih troškova
- Ograničena nadležnost — notar ne može rješavati sporove; sporni predmeti se vraćaju sudu
- Nepovjerenje stranaka — neki nasljednici nemaju povjerenja u notara kao povjerenika i preferiraju sudski postupak
U praksi, notarski ostavinski postupak pokazao se posebno efikasnim u nespornim predmetima gdje su nasljednici saglasni oko raspodjele imovine. U spornim predmetima, notar nema ovlaštenja da rješava spor i predmet se nužno vraća sudu.
Praktični savjeti za nasljednike
Nasljednicima koji se suočavaju sa ostavinskim postupkom pred notarom preporučujemo sljedeće:
- Pripremite dokumentaciju — prije odlaska kod notara, pripremite svu raspoloživu dokumentaciju (smrtovnica, izvodi iz matičnih knjiga, vlasničke isprave, testament)
- Informišite se o troškovima — zatražite od notara informaciju o očekivanim troškovima postupka
- Donesite informiranu odluku — prije davanja nasljedne izjave, saznajte kakva je imovina i koliki su dugovi ostavitelja
- Angažirajte advokata — posebno u složenijim predmetima, advokat može zastupati vaše interese pred notarom
- Pravovremeno reagirajte — poštujte rokove za davanje nasljednih izjava i dostavu dokumentacije
- Koristite pravo prigovora — ako niste zadovoljni postupanjem notara ili obračunom troškova, imate pravo prigovora sudu
Uloga notara u ostavinskom postupku je da omogući efikasno i zakonito provođenje postupka uz poštivanje prava svih nasljednika. U nespornim stvarima, notarski postupak je izuzetno efikasan način okončanja ostavinskog postupka. Međutim, u spornim situacijama, nasljednicima je potrebna stručna pravna pomoć advokata koji će zaštititi njihova prava bilo pred notarom ili pred sudom.