Porodično pravo

Razvod braka sa stranim državljaninom u BiH

Elvedina Saburović|

Specifičnosti razvoda sa stranim državljaninom

Razvod braka u kojem je jedan od supružnika strani državljanin predstavlja specifičan pravni postupak koji se razlikuje od standardnog razvoda braka između dva bh. državljana. Glavni izazovi proizilaze iz pitanja nadležnosti suda, primjenjivog prava i kasnijeg priznavanja presude u drugoj državi.

U praksi, ova situacija je česta za bh. državljane koji su brak zaključili sa državljanima Njemačke, Austrije, Hrvatske, Srbije, Turske ili drugih zemalja, bilo u BiH ili u inostranstvu. Bez obzira na to gdje je brak zaključen, razvod se može pokrenuti u BiH ukoliko su ispunjeni uslovi za zasnivanje nadležnosti domaćeg suda.

Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima ("Službeni list SFRJ", br. 43/82, 72/82), koji se i dalje primjenjuje u BiH, reguliše pitanja nadležnosti i primjenjivog prava u ovakvim slučajevima. Pored toga, relevantni su i bilateralni ugovori o pravnoj pomoći koje je BiH zaključila sa drugim državama.

Nadležnost sudova u BiH

Pitanje koji je sud nadležan za vođenje postupka razvoda ključno je u slučajevima sa elementom inostranosti. Sud u BiH može biti nadležan za razvod sa stranim državljaninom u sljedećim situacijama:

Važno je napomenuti da pokretanje postupka u BiH ne sprječava drugi supružnik da pokrene postupak u drugoj državi. U slučaju paralelnih postupaka, prednost u pravilu ima sud koji je prvi zasnovao nadležnost.

"Za sporove o razvodu braka nadležan je sud one države ugovornice na čijem području oba bračna druga imaju prebivalište. Ako bračni drugovi imaju prebivalište u raznim državama ugovornicama, nadležan je sud svake od njih." — Tipična odredba bilateralnog ugovora o pravnoj pomoći

Primjenjivo pravo i procesne specifičnosti

Kada sud u BiH utvrdi svoju nadležnost, mora odlučiti koje materijalno pravo primjenjuje. Prema Zakonu o rješavanju sukoba zakona, za razvod braka mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna druga. Ako su supružnici različitog državljanstva, primjenjuje se kumulativno pravo obje države.

U praksi, najčešći scenarij je da bh. državljanin pokreće razvod od supružnika koji je državljanin EU zemlje. U tom slučaju, sud u BiH primjenjuje i Porodični zakon FBiH ili RS (ovisno o entitetu) i pravo države čiji je državljanin strani supružnik. Ako pravo jedne države ne dopušta razvod pod određenim uslovima, a pravo druge države dopušta, primijenit će se pravo koje je povoljnije za razvod.

Procesne specifičnosti razvoda sa stranim državljaninom uključuju:

Pitanje djece i imovine u mješovitim brakovima

Razvod braka sa stranim državljaninom posebno je složen kada u braku postoje zajednička djeca ili zajedničko stečena imovina u više država.

Pitanje starateljstva nad djecom u međunarodnom kontekstu regulisano je nizom konvencija, uključujući Hašku konvenciju o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece (1980). Ova konvencija osigurava da dijete ne bude nezakonito odvedeno iz države uobičajenog boravišta i zahtijeva hitan povratak djeteta u slučaju otmice.

Podjela imovine stečene tokom mješovitog braka također može biti složena, posebno ako se imovina nalazi u više država. Sud u BiH je nadležan za podjelu imovine koja se nalazi na teritoriji BiH, dok za imovinu u inostranstvu može biti potrebno pokrenuti poseban postupak u državi gdje se imovina nalazi.

Pitanje izdržavanja djece u međunarodnom kontekstu regulisano je, između ostalog, Konvencijom o međunarodnom ostvarivanju alimentacije za djecu i druge oblike izdržavanja porodice. Ova konvencija olakšava prekogranično ostvarivanje prava na alimentaciju.

Priznavanje bh. presude o razvodu u inostranstvu

Presuda o razvodu donesena u BiH neće automatski biti priznata u državi čiji je državljanin strani supružnik. Za priznavanje presude, obično je potrebno pokrenuti postupak priznavanja (egzekvature) u toj državi. Uslovi za priznavanje variraju od države do države, ali najčešće uključuju:

Za države članice EU, postoje posebna pravila o priznavanju presuda u bračnim stvarima, utvrđena Uredbom Brisel IIa (Uredba Vijeća br. 2201/2003). Međutim, kako BiH nije članica EU, ova pravila se ne primjenjuju direktno, ali mogu biti relevantna za postupak priznavanja u državi članici EU.

Praktični savjeti za razvod sa stranim državljaninom

S obzirom na složenost razvoda sa elementom inostranosti, bh. državljanima koji se nalaze u ovoj situaciji preporučuje se sljedeće:

Angažovanje advokata je u ovim slučajevima ne samo preporučljivo, već gotovo neophodno. Advokat može pomoći u navigiranju kroz složen pravni okvir, komunikaciji sa stranim institucijama i zaštiti interesa klijenta u postupku koji se vodi na razmeđi dva pravna sistema.

Trebate pravnu pomoć?

Ako imate pitanja u vezi sa temom ovog članka ili trebate stručnu pravnu pomoć, kontaktirajte advokatsku kancelariju Elvedina Saburović za besplatne inicijalne konsultacije.

Zakažite konsultacije

Povezani članci: