Stvarno pravo

Suvlasništvo na nekretnini — Prava, obaveze i dioba

Elvedina Saburović |

Pojam suvlasništva na nekretnini

Suvlasništvo postoji kada više lica ima pravo vlasništva na istoj nekretnini, svako prema svom idealnom (alikvotnom) dijelu koji je računski određen, ali nije fizički odvojen. Suvlasništvo je regulisano Zakonom o stvarnim pravima FBiH (Službene novine FBiH, br. 66/13 i 100/13) i predstavlja jedan od najčešćih oblika višestrukog vlasništva na nekretninama u BiH.

Idealni dio suvlasnika izražava se u razlomku (npr. 1/2, 1/3, 1/4) i ne odnosi se na konkretni fizički dio nekretnine, već na udio u vrijednosti cijele nekretnine. Svaki suvlasnik ima pravo na svakom dijelu nekretnine srazmjerno svom udjelu. Ovo je ključna razlika u odnosu na zajedničko vlasništvo, gdje udjeli nisu određeni.

Suvlasništvo najčešće nastaje nasljeđivanjem (kada više nasljednika naslijedi jednu nekretninu), kupovinom (kada više lica zajednički kupe nekretninu) ili diobom zajedničke imovine (npr. bračne stečevine). Bez obzira na način nastanka, prava i obaveze suvlasnika su ista.

Prava suvlasnika na nekretnini

Svaki suvlasnik ima sljedeća prava u odnosu na nekretninu:

Pravo raspolaganja idealnim dijelom je neograničeno — suvlasnik ga može prenijeti na treće lice bez saglasnosti ostalih suvlasnika. Međutim, ostali suvlasnici mogu imati pravo prečeg kupca, o čemu suvlasnik koji prodaje mora voditi računa.

Upravljanje suvlasničkom nekretninom

Upravljanje suvlasničkom nekretninom vrše suvlasnici zajednički, a zakon razlikuje tri vrste upravljačkih poslova prema potrebnoj većini:

Poslovi redovnog upravljanja su tekući poslovi potrebni za održavanje nekretnine (popravke, plaćanje tekućih troškova, davanje u zakup do jedne godine). Za ove poslove dovoljna je saglasnost suvlasnika čiji udjeli prelaze polovinu ukupne vrijednosti.

Poslovi izvanrednog upravljanja su veće intervencije koje mijenjaju suštinu ili namjenu nekretnine (rekonstrukcija, nadogradnja, davanje u dugoročni zakup). Za ove poslove potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

Nužni poslovi su hitni poslovi čije odlaganje može nanijeti štetu (npr. popravka krova koji prokišnjava). Svaki suvlasnik može samostalno preduzeti nužne poslove, s pravom na naknadu troškova od ostalih suvlasnika srazmjerno njihovim udjelima.

U praksi, upravljanje suvlasničkom nekretninom često dovodi do konflikata, posebno kada suvlasnici imaju različite interese. Jedan suvlasnik želi prodati, drugi želi koristiti, treći želi izdavati u zakup. U takvim situacijama, zakon predviđa mogućnost sudskog uređenja odnosa među suvlasnicima.

Važno: Suvlasnik koji koristi nekretninu u obimu većem od svog idealnog dijela (npr. koristi cijeli stan, a ima udio 1/2) dužan je ostalim suvlasnicima plaćati naknadu za korištenje njihovog dijela. U praksi se ovo pravo često zanemaruje, ali sudska praksa je jasna u zaštiti prava suvlasnika koji ne koriste nekretninu.

Dioba suvlasništva — fizička i civilna dioba

Svaki suvlasnik ima neotuđivo pravo zahtijevati diobu suvlasništva u svako doba, a to pravo ne zastarijeva. Dioba se može izvršiti sporazumno između suvlasnika ili sudskim putem ako sporazum nije moguć.

Fizička (naturalna) dioba je podjela nekretnine na fizičke dijelove koji odgovaraju suvlasničkim udjelima. Fizička dioba je moguća samo ako se nekretnina može podijeliti na dijelove koji čine samostalne upotrebne cjeline, bez nerazmjernog umanjenja vrijednosti. Primjer: parcela zemljišta se dijeli na dvije manje parcele.

Civilna dioba primjenjuje se kada fizička dioba nije moguća ili nije svrsishodna. Nekretnina se prodaje (na javnoj dražbi ili slobodnom prodajom), a prodajna cijena se dijeli među suvlasnicima srazmjerno njihovim udjelima. Sud također može jednom suvlasniku dosuditi cijelu nekretninu uz obavezu isplate novčane protuvrijednosti ostalim suvlasnicima.

Postupak sudske diobe:

Troškove diobe snose svi suvlasnici srazmjerno svojim udjelima, osim ako je jedan suvlasnik neopravdano odbijao sporazumnu diobu.

Suvlasništvo nastalo nasljeđivanjem

Najčešći izvor suvlasništva u BiH je nasljeđivanje. Kada više nasljednika naslijedi jednu nekretninu, oni postaju suvlasnici sa udjelima koji odgovaraju njihovim nasljednim dijelovima. Ovo suvlasništvo često traje godinama, pa i decenijama, jer nasljednici ne provode diobu.

Problemi koji nastaju kod nasljednog suvlasništva su brojni:

Praktični savjeti za suvlasnike

Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u stvarnopravnim sporovima, dajemo sljedeće preporuke suvlasnicima nekretnina:

Savjet advokata: Suvlasništvo na nekretnini je privremeno stanje koje bi trebalo riješiti diobom. Ako ne možete postići sporazum sa ostalim suvlasnicima, ne oklijevajte podnijeti tužbu za diobu. To je vaše zakonsko pravo koje ne zastarijeva, a rješavanjem ovog pitanja štitite svoju imovinu i izbjegavate buduće komplikacije.

Trebate pravnu pomoć?

Ako imate pitanja u vezi sa temom ovog članka ili trebate stručnu pravnu pomoć, kontaktirajte advokatsku kancelariju Elvedina Saburović za besplatne inicijalne konsultacije.

Zakažite konsultacije

Povezani članci: